Stručnjaci Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore sastali su se u Baru sa predstavnicima lokalne zajednice, Opštine, javnih preduzeća, nevladinih organizacija, relevantnih kulturnih ustanova kako bi predstavili projekat „Izrada menadžment plana za kulturno dobro Stari grad”. Sastanak je održan u organizaciji Kulturnog centra Bar kako bi učesnici radionice usaglasili stavove i vizije upravljanja Starim Barom.
Arhitektonski fakultet je sa Ministarstvom kulture potpisao ugovor o finansiranju projekta „Izrada menadžment plana za kulturno dobro Stari grad Bar”. Plan su predstavili dr Svetislav Popović, dr Aleksandar Ašanin, Mileva Gudelj i arheolog Mladen Zagarčanin.
Prema riječima Popovića, plan predstavlja strateški dokument za dugoročno upravljanje, koji se sastoji od 12 poglavlja, a pri izradi su korišćena iskustva sa Cetinja i iz Kotora.
– Ovo je menadžment plan koji u suštini predstavlja strateški dokument za dugoročno upravljanje, zaštitu, očuvanje, korišćenje i prezentaciju kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta i područja. Menadžment plan se obavezno donosi za kulturno dobro koje je upisano na listu Svjetske kulturne baštine i kulturno dobro koje se nominuje za upis na ovu listu. Menadžment plan Starog grada Bara sadrži identifikaciju, opise i menadžment svih aspekata kulturno-istorijske cjeline. Plan prepoznaje sva pitanja značajna za zaštićenu cjelinu, posebno rizike i prijetnje koje predlaže politika, a daje smjernice u cilju očuvanja i korišćenja njegovih vrijednosti – kazao je Popović. On je dodao da je glavni cilj plana da zaštiti, valorizuje i promoviše vrijednosti kulturne i prirodne baštine, odnosno obezbijedi djelotvornu zaštitu izuzetnih vrijednosti i uspješno upravljanje zaštićenom cjelinom.
Na pitanje dr Anastazije Miranović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore da li je to prvi dokument ove vrste koji radi Arhitektonski fakultet, Popović je odgovorio da Fakultet radi na osnovu zakonskog dokumenta, odnosno licence dobijene 2016. godine od Ministarstva kulture.
– Naši zaposleni imaju licence iz oblasti zaštite, i radili su ranije na planovima. To je prof. dr Ilija Lalošević, član našeg tima, koji je radio ranije na izradi tih planova, što nas je možda i preporučilo zbog neke ozbiljnosti i realnosti da smo dobili projekat koji se zove „Procjena uticaja zaštite kulture na kulturnu baštinu Kotora”. Mi smo taj projekat odradili, on je prihvaćen u Vladi. Malo kasnije smo napravili jedan prevod na engleski jezik, radili su profesionalci, i čuo sam da je već sada u unescu stavljen na sajt i da dobija pozitivna mišljenja – naveo je on.
Sadetina Peričića iz NVO „Maslinijada” interesovalo je kako će se zaustaviti devastacija. Odgovorio je arheolog Mladen Zagarčanin.
– Borim se 18-19 godina za očuvanje Starog grada Bara i za sve što ne predstavlja samo jezgro unutar bedema Starog grada, nego i za zaštitnu zonu. Ta borba i taj segment vraćanja autentičnog, koliko je moguće u zakonskim okvirima, starobarskoj čaršiji, i analiza i implementacija jedne nove zone, koja će biti oko Starog grada i produžetak te zone koja će zaštititi i mostove sve do sela Turčni, znači jedan veći dio koji će da zaštiti veliki broj tih nekih sakrivenih, ne samo istorijskih djelova, je uključena u ovaj menadžment plan – kazao je on.
Prema riječima dr Aleksandra Ašanina, prije svega nisu poštovani prethodni planovi.
– Ispred planske dimenzije stvari, nevezano da li se radi o privremenim ili stalnim objektima, trebalo bi da bude zajednička vizija građana Bara, države, stručnjaka, ali neke sekvence koje se tiču projektovanja, koje se tiču davanja saglasnosti na projekte, itekako ćemo tretirati - kazao je on, navodeći da su za Bokokotorski zaliv i za kulturno i istorijsko nasleđe uveli mjeru da u zoni zaštite (bamper zoni) neće moći da projektuje niko ko nema licencu konzervatora.
Inače, svim učesnicima sastanka podijeljen je upitnik koji će služiti pri doradi ovog planskog dokumenta.
D.S.